ŠPILJA LOKVARKA

Prvotno pećina Lipa, danas špilja Lokvarka, svojim bogatstvom mnoge ostavlja bez riječi.

Špilju je 1911. godine sasvim slučajno, prilikom iskopavanja kamena vapnenca otkrio Jakov Bolf Talijanetov. Špilju je prvi istražio geolog Josip Poljak koji je špilju nazvao Lipa po brdu Debela lipa. Kasnije je njezino ime izmijenjeno iz razloga što se špilja ne nalazi u brdu Debela lipa, već u brdu Kameniti vrh. Za špilju Lokvarku Poljak je napisao da je jedna od najljepših špilja hrvatskoga krša.

Ima 6 etaža od kojih su prve 4 otvorene za posjetitelje. Duljina zasad otkrivenog dijela špilje iznosi 1179 metara, a dubina 275 metara. Temperatura unutar špilje kreće se u rasponu od 7 do 9 stupnjeva.

1961. zbog iznimnih geomorfoloških vrijednosti proglašena je spomenikom prirode od strane Zavoda za zaštitu prirode Zagreb.

 

DIMNJAČAREVA ŠPILJA

U šumi Kamenitog vrha nalazi se Dimnjačareva špilja do koje vodi uređena pješačka staza. Ime je dobila po Lokvarcu Andriji Grguriću Dimnjačaru, španjolskom dobrovoljcu i partizanu koji je poginuo 1943. godine.

Duga je 30 metara, a završava dvoranom bogatim sigama. U njoj borave šišmiši. Prvi ju je istražio Gordan Polić, član SD "Pauk" iz Fužina.

 

MEDVJEĐA ŠPILJA

Špilja se nalazi na zapadnoj strani Kamenitog vrha, nedaleko od Dimnjačareve špilje.

Kanali špilje dugi su oko 220 metara. Ulazni hodnik dužine 17 metara završava stepenicom visokom 2,20 m. Od stepenice vodi drugi hodnik dug 18 metara na čijem se kraju nalaze dvije dvorane.

Medvjeđa špilja je paleontološka špilja. U njoj su pronađeni ostaci prethistorijskih medvjeda, Ursus Speleus.

 

PONOR PINORA

Ponor Pinora najveći je ponor Lokvarke. Istraženi dio ponora dug je 500, a dubok 100 metara. Na dubini od oko 50 metara je sifon pun vode što otežava daljnje istraživanje. Kosina ponora je obzidana, postavljene su rešetke za zadržavanje otpada, a nad samim ponorom sagrađen je mostić za razgledavanje ponora.

Zadnji puta otvor ponora detaljno je uređen 1975. godine, a za održavanje su zadužene Hrvatske vode.

 

GOLUBILJA POLUŠPILJA

Prije urušavanja svoda, što se i danas vidi po količini materijala po tlu, Golubilja polušpilja je bila špilja. Sasvim je vidna i suha. Ima veliki ulaz i mali izlaz. Iako je ulaz širok 60 metara i visok 20 metara, špilja je kratka. Duga je tek 15 metara.

Ime je dobila po golubovima koji su se nekada u njoj gnijezdili.

 

PAKLENA VRATA

Paklena vrata nalaze se na turističkoj stazi u park šumi Golubinjak. To su vrata u stijeni širine 4 metara, debljine zidova 5 metara, a visine 8 metara.

 

LEDENA ŠPILJA

Ledena špilja nalazi se u Golubinjaku uz turističku stazu. U špilju se ulazi strmom padinom. Ima dvije dvorane koje su međusobno spojene hodnikom. U svodu špilje nalazi se veliki otvor kroz koji su nekada slastičari zimi ubacivali snijeg kako bi ljeti imali dovoljno leda za pravljenje sladoleda. Ime je dobila upravo po snijegu i ledu koji se ljetnim mjesecima zadržavao unutar nje.

 

CIGANSKA POLUŠPILJA

Ciganska polušpilja svoje je ime dobila po Ciganima koji su je koristili kao sklonište, a ispred nje su držali kola i konje.

Nalazi se uz cestu Karolinu na Bukovcu. Otvor polušpilje visok je nešto više od 3 metra i širok 12 metara. Sama polušpilja duga je 13 metara.
Iz jednog od ognjišta koji se nalaze u polušpilji, radiokarbonskom analizom dokazano je kako su ljudi u njoj vatru nalagali prije oko 300 godina, znači mnogo prije nego je cesta Karolina izgrađena.

 

HIRČEVA ŠPILJA NA BUKOVCU

Hirčeva špilja nalazi se uz cestu Karolinu blizu željezničkog tunela Sleme. Špilja je vodoravna i duga je 54 metra, a na njezinom kraju je dvorana dužine 26,4 metara u čijem se svodu nalazi prirodni dimnjak dug 8 metara.

Ime je dobila po putopiscu Dragutinu Hircu koji ju je prvi opisao još 1879. godine. Kroz špilju je nekada tekla voda i pred ulazom u stijeni ostavila tragove koje je Hirc nazvao vodomet.

Hirčeva špilja je i arheološko nalazište. U njoj su pronađeni ostaci ognjišta i životinjskih kosti te šiljak za koplje čija je starost procijenjena na preko  30.000 godina.

 

MALE ŠPILJE NA BUKOVCU

Oko 150 metara od ceste Karoline, u blizini Hirčeve špilje na Bukovcu, nalaze se male špilje od kojih je do sada otkriveno 7. Nastale su prolaskom vode, a svaka od njih duga je oko 30 metara.